Pamćenje i koncentracija
Često čujemo da je dob samo broj. Međutim, rijetko razmišljamo koji je broj bitan – dob našeg mozga. Postupno propadanje kognitivnih funkcija može započeti nakon 40. godine. To znači da može utjecati na do 2,2 milijarde ljudi na Zemlji1.
Kakav je učinak svakodnevnog stresa na naš mozak?
Posljednjih desetljeća razvoj tehnologije je bio tako brz da naš mozak nije mogao pratiti količinu podražaja oko nas.
Zbog toga spavamo lošije, osjećamo se umorno, nismo u mogućnosti koncentrirati se niti pronaći motivaciju za djelovanje. Stres uzrokuje da naše tijelo i mozak esencijalne hranjive tvari troše brže nego što ih osiguravamo. Na duže staze, to može negativno utjecati na naše zdravlje.
Odnosi li se to uopće na mene?
Kognitivni pad započinje vrlo nevino. Zaboravljamo gdje su ključevi od automobila, pojedine riječi nam izmiču - skrivene su na vrhu jezika, ali ih se ne možemo sjetiti kada nam trebaju, postaje nam sve teže koncentrirati se na trenutni zadatak. Vjerojatno smo se svi našli u takvoj situaciji.
Među nama postoje i sretnici koji nikada nisu imali ni najmanjih problema s pamćenjem. Znanstvenici su utvrdili da takve osobe karakterizira visoka razina acetilkolina u tijelu, neurotransmitera odgovornog za prijenos signala između živčanih stanica našeg mozga. Nažalost, kod većine nas proizvodnja acetilkolina usporava se nakon 45. godine života2.
Saznajte zašto odabrati MemoComplex®?
1 Singh-Manoux Archana, Kivimaki Mika, Glymour M Maria, Elbaz Alexis, Berr Claudine, Ebmeier Klaus P et al. Timing of onset of cognitive decline: results from Whitehall II prospective cohort study BMJ 2012; 344 :d7622
2 Hasselmo, Michael E. The role of acetylcholine in learning and memory Current opinion in neurobiology vol. 16,6 (2006): 710-5. doi:10.1016/j.conb.2006.09.002
